SAŽETAK. U radu je opisana uloga Internet tehnologije u polju geodezije. Obrazložena je primjena Interneta u obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti geodeta, u upravljanju prostornim podacima, te su navede geodetske udruge nazočne na Webu.
Na osnovi iskustava u razvijenim zemljama, dane su smjernice razvoja kojima bi se Internet tehnologija trebala primjenjivati u geodetskoj djelatnosti u našoj zemlji.
Ključne riječi: Internet, Web, geodezija, prostorni podaci, GIS
Uvod
Internet je postao pouzdan i učinkovit izvor svih vrsta informacija i njihove razmjene, pa je također našao primjenu i u polju geodetske struke.
Internet je globalna računalna mreža organizirana kao skupina podmreža različitih karakteristika povezanih TCP/IP skupom protokola. Originalno je bio zamišljen samo kao mreža za povezivanje računala, ali je danas postao tehnologija za izmjenu informacija podržavajuće sve od osobnih poruka do prijenosa velikih količina podataka.
Nastao je iz mreže ARPANet (Advanced Research Projects Agency) projekta američkog ministarstva obrane razvijenog 1969. godine. Od 1988. godine pojavljuje se kao važno sredstvo komunikacije. Internet je vrlo bitna tehnologija zbog svojih mrežnih usluga (servisa) koje može pružiti. Najvažnije Internet usluge su: prijenos podataka, elektronička pošta i Web.
Prijenos podataka na Internetu se obavlja tzv. Ftp-om (File Transfer Protocol), protokolom koji omogućava prijenos datoteka između dva računala. Vrlo popularna elektronička pošta ili e-mail omogućava prijenos tekstualne poruke uz koju se mogu priključiti datoteke bez obzira na njihov format. Dakle to je najbrži prijenos između dvaju računala nekog crteža (dwg, dxf), slike (gif, jpeg, tiff) ili datoteke u kojem je sadržana cijela aplikacija.
Web je multimedijalna mrežna usluga na Internetu poznata pod imenom World Wide Web (WWW). Pisan je HTML jezikom (Hyper Text Markup Language) koji sadržava tekst, slike i veze (linkove) na druge zapise. Svakoj web stranici na Internetu se dodjeljuje jedinstvena prepoznatljiva adresa koja se označava kao URL (Uniformed Resource Locator).
Danas je Internet tehnologija važan alat u profesionalnoj (stručnoj) izobrazbi geodeta, a pogotovo u poljima geoinformatike i geomatike.
Za pronalaženje stručnih informacija ili osoba na Webu koriste se specijalizirani web siteovi tzv. tražilice poput Google, Altavista, Yahoo. Pri traženju stručnih članaka i publikacija vrlo korisne su organizirane baze podataka poput baze koju održava organizacija OICRF (www.oicrf.org) koja se bavi katastrom, ili naše baze pod imenom Hrvatska znanstvena bibliografija (http://bib.irb.hr/index), u kojoj se mogu pretraživati članci domaćih znastvenika.
Postavljanje Web servisa Geodetskog fakulteta omogućuje brzu izmjenu informacija, olakšava rad studentima i upoznaje sve zainteresirane s aktivnostima koje se događaju na fakultetu (Cetl i dr. 2001).
Na njemu se primjerice (URL 1) mogu postaviti: stručne knjige, skripte, diplomski i seminarski radovi, a studenti imaju mogućnost uvida u rezultate ispita i raspored usmenih ispitivanja. Redovito ažuriranje i proširenje sadržaja je najbitnije za uspjeh i ispunjenje svrhe fakultetskog Web sitea.
Web stranica koju održava minhenska škola................., na adresi www.lrz-muenchen.de/~t5831aa/WWW/Links , je vrlo korisna za pretraživanje na jednom mjestu velikog broja web siteova geodetskih i srodnih fakulteta diljem svijeta.
U nekim prošlim vremenima, škole i fakulteti su bili izvor informacija, kao i mjesto na kojem su profesori prenosili znanje učenicima ili studentima. Međutim današnje su obrazovne ustanove izgubile monopol na informaciju. Internet alati omogućuju studentima obogaćivanje i proširivanje njihova znanja direktno i bez ljudskog posredstva (Schneider 2002).
U obrazovanju i znanosti je vrlo bitno tiskanje periodičkih publikacija (časopisa), koje su pojavom Weba dobili jednu novu dimenziju. Neki stručni geodetski časopisi imaju i svoje on-line izdanje, a mnogi redovito na svojim web siteovima objavljuju sadržaj broja te nakon određeneog vremena i mogućnost čitanja cijelih članaka. Primjer za to su časopisi: GIM International (www.gim-international.com), Journal of geodesy (http//link.springer.de/link/service/journals),Geoinformatics (www.geoinformatics.com) i drugi.
Vrlo je korisna adresa www2.geod.nrcran.gc.ca/~craymer/tcg na kojoj se nalazi pregled sadržaja mnogih stranih geodetskih časopisa (tzv. Table of Contents in Geodesy) koji se redovito ažurira.
- Prostorni podaci na Internetu
Za Internet se kao novu platformu mora naglasiti važnost spremanja i prijenosa prostornih podataka, karata i planova.
Razvojem web tehnologije promijenjen je način isporuke i obrade prostornih podataka prema korisnicima geoinformacijskih sustava. Prikazivanje karata, distribucija prostornih podataka i GIS na Webu već dulje vrijeme doživljavaju različite implementacije na Internetu (Cetl 2003).
Potreba za distribucijom geoinformacija u otvorenom formatu prijenosa dovela je do razvoja GML-a (Geography Markup Language). GML je jezik, razvijen od strane Open GIS konzorcija, koji se temelji na XML-u i služi za pohranu i distribuciju prostornih informacija. GML uključuje geometriju i osobine podataka.
Bitnu ulogu u razvoju nacionalne Infrastrukture prostornih podataka (IPP) ima postavljanje prostornih podataka na Internet. U Hrvatskoj su određene inicijative u tom smjeru već pokrenute, izrađen je metakastarski portal (URL 2) na Zavodu za inženjersku geodeziju i upravljanje prostornim informacijama .
što prije trebalo bi osnovati nacionalno tijelo za razvoj IPP-a, koje bi koordiniralo buduće zadatke na uspostavi i poboljšanju IPP-a, pogotovo se misli na edukaciju korisnika i proizvođača prostornih podataka te primjenu modernih tehnologija posebice Interneta (Cetl i dr. 2003).
Danas sve više postoji potreba za primjenom GIS-a u Internet okruženju. U GIS alatima aktualna je primjena različitih IMS (Internet Map Server) sustava koji mogu interaktivno vizualizirati i izrađivati on-line prikaze, te posluživati različite vrste prostornih podataka (Cvitković 2001).
Tehnologije IMS sustava omogućavaju nam da dođemo do cijenom povoljnih GIS klijentskih računala, a također je moguće i višestrano korištenje te pristup aktualnim podacima. Posljedica toga je da time po prvi puta moguće učiniti GIS (ZIS) pristupačan velikom broju korisnika putem Interneta.
Jednostavna komunikacija te razmjena mišljenja i iskustava među studentima, sveučilišnim profesorima, geodetskim inženjerima i geometrima u praksi je vrlo bitna s znanstvenog i stručnog gledišta.
Razne udruge u području geodezije postoje već dugo, ali u današnje doba kada su promjene u tehnologijama skoro svakodnevne, vrlo je bitna prisitnost tih udruga na Webu zbog olakšane razmjene iskustava, informiranja o modernim trendovima, stručnim pitanjima i definiranja normi. To se postiže uspostavom tzv. foruma (mailing lista) i izradom Web sitea udruge, na kojima se nalaze različite korisne informacije za određeno područje.
U posljednje vrijeme postoje i inicijative za organiziranjem eksperimentalnog «mini Web kongresa», koji bi uštedio vrijeme i novac (posebice troškove putovanja) u organizaciji kongresa (Schneider 2002).
Kao najvažnije geodetske udruge prije svega se misli na FIG kao međunarodnu udrugu geodeta (www.fig.net) koja kroz svojih sedam povjerenstava pokriva najvažnija pitanja i zadaće moderne geodetske djelatnosti.Hrvatsko geodetsko društvo (www.hgd.hr), kao član FIG-a, ima svoj Web site, ali s prilično malo sadržaja i neredovito je ažuriran.
Udruga IACG bavi se .........
Međunarodna kartografska udruga .........koja ima i hrvatsku udrugu ........ (www.kartografija.hr) prati novosti u kartografiji.
Open Geospatial Consortium (www.opengeospatial.org) je organizacija koja se bavi razvojem normizacije, sastavlja naputke i pravila za izradu web aplikacija za prostorne podatke.
Smjer razvoja Interneta za potrebe geodetske struke u Hrvatskoj
Geodetska djelatnost u Hrvatskoj odvija se na tri osnovna područja:
- u znanosti i obrazovanju
- u upravi
- u gospodarstvu.
Sva tri područja da bi sama za sebe dobro funkcionirala, a također radi međusobne suradnje i komunikacije, moraju se razvijati kroz korištenje moderne Internet tehnologije, te biti prisutni na Webu putem svojih Web siteova.
U razvijenim zemljama (Austrija, Njemačka Švicarska, Engleska i dr.) su na Webu već omogućeni on-line pristupi podacima katastra. Takav on-line pristup odnosno izdavanje podataka bit će u Hrvatskoj moguć kada određen dio katastarskih podataka bude preveden u digitalni oblik te kada za to bude donešena zakonska regulativa. Za ubrzani razvoj i europsku integraciju naše zemlje to bi trebalo što je moguće prije zaživjeti, a glavnu pokretačku ulogu u tome ima Državna geodetska uprava (www.dgu.hr).
Slika 3. Početna stranica Državne geodetske uprave
Također najvažnija komponenta u razvoju nacionalne Infrastrukture prostornih podatka (IPP) pripada Internetu. Prostorne baze podataka, baze metapodataka, i sve neophodne usluge moraju naći mjesto na Internetu gdje svi zainteresirani korisnici i proizvođači prostornih podataka imaju omogućen pristup (Cetl i dr. 2002)
Primjena Internet tehnologije već je duboko ušla u polje geodezije. Na Webu se nalaze mnoge razne informacije o geodeziji, te se osnovna zadaća geodeta, upravljanje prostornim podacima, razvija u tom smjeru.
Prednosti Interneta više nisu upitne ni diskutabilne, ta je tehnologija dobro primjenjiva u polju geodezije jer pruža izvanredne mogućnosti pri prikupljanju, obradi,vizualizaciji i razmjeni prostornih podataka.
Katastar na Internetu, Web GIS, Infrastruktura prostornih podataka podržana Internetom, dostupnost prostornih metapodataka na Webu, trend su primjene moderne Internet tehnologije u polju geodezije u razvijenim zemljama. Trebalo bi što prije započeti sa stvaranjem uvjeta za takvu primjenu i u Hrvatskoj.
Literatura:
Cetl, V., Roić., M., šiško, D. (2003): Towards a Spatial Data Infrastructure in Croatia. 2nd FIG Regional Conference, December 2-5, Marrakech, Morocco.
Cetl, V., Roić, M., Matijević, H. (2002): Internet and Spatial Data Infrastructure-Towards a Spatial Society. CARNet Users Conference 2002, Zagreb.
Cetl, V., Roić, M., Matijević, H. (2001): Modern trends in education on the Faculty of geodesy. CARNet Users Conference 2001, Zagreb.
Cvitković, S. (2001): Katastar na Internetu. Diplomski rad, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Longley, P., Goodchild, M., Maguire, D. i Rhind, D. (2002): Geographic Information Systems and Science. John Wiley & Sons, England.
Schneider, J. R. (2002): No Educational Progress in Geomatics without Web. FIG XXII International Congress, April 19-26, Washington, D.C., USA.
URL 1: Geodetski fakultet Zagreb
http://www.igupi.geof.hr (05.09.2004.)
URL 2: Metakatastarski portal
http://www.igupi.geof.hr/ipp (02.09.2004.)
U radu je opisana uloga Internet tehnologije u polju geodezije. Obrazložena je primjena Interneta u obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti geodeta, u upravljanju prostornim podacima, te su navede geodetske udruge nazočne na Webu.
Na osnovi iskustava u razvijenim zemljama, dane su smjernice razvoja kojima bi se Internet tehnologija trebala primjenjivati u geodetskoj djelatnosti u našoj zemlji.
|